Zgodovina i tradicija

Vinogradarstvo ima vrlo bogatu tradiciju u Dolenjskoj. Već su Rimljani na tom području sadili vinovu lozu u neposrednoj blizini ruševnog rimskog grada, gdje se razvilo današnje Drnovo pri Krškem. Smatra se da su Rimljani sadili vinograde na padinama dolenjskih brežuljaka u srcu današnjih vinograda oko Leskovca pri Krškem i u blizini današnjeg Šentjerneja. Propast Rimskoga carstva u našim je krajevima tijekom više stoljeća značila i pad vinogradarstva. Oživljavati ga je počela tek katolička crkva u 11. i 12. stoljeću.

Jedan od najljepših i najbolje uređenih vinskih podruma u Dolenjskoj u to je vrijeme bio podrum Bajnof na Trškoj Gori. Cisterciti iz Bajnofa prodavali su svoje vino u carskom Beču, što svjedoči o njegovoj kvaliteti. Vinarstvo u Dolenjskoj uzelo je poseban zamah u 13. stoljeću, kada su se njime počeli baviti kostanjevički monasi. U 15. stoljeću taj je dio Dolenjske bio prošaran velikim i dobro obrađenim vinogradima. U to je vrijeme dolenjsko vino cviček bilo vrlo cijenjeno. Konjskim zapregama ili riječnim putem redovito je dostavljano u Ljubljanu, odakle je odvoženo i u druge dijelove tadašnje Habsburške monarhije. Nakon svih tih uspona, u cijeloj su povijesti cvička slijedili i brojni padovi.

Organizirano vinogradarstvo i podrumarstvo u Dolenjskoj započelo je osnivanjem Vinarske zadruge u Kostanjevici na Krki krajem 1928. godine. Gospodarski odnosi i vinogradi koje su uništile trsne uši doveli su do udruživanja proizvođača u specijaliziranu zadrugu koja će poticati obnovu i djelovati na području prodaje i promocije dolenjskih vina, a prvenstveno već poznatog autohtonog vina, cvička.

Gospodarsko i političko udruživanje najjači je razvoj doživjelo nakon 1970. godine, kada je otvorena prva punionica vina, prošireni su kapaciteti podruma, dobivene vlastite vinogradarske površine i uspostavljeni uspješni (trajni) međusobni odnosi s pojedinim proizvođačima.

Današnja Kmečka zadruga Krško z.o.o. osnovana je 1993. godine i ima vlastite vinogradarske površine na posjedu Sremič, gdje se proizvode vrhunska bijela i crna, kao i predikatna vina. Grožđe za cviček zadruga otkupljuje od svojih članova.

Ujedno je osnovan i Konzorcij cviček s ciljem da očuva tradicionalnu proizvodnju autohtonog kvalitetnog vina i prodajom vina višeg cjenovnog razreda osigura opstanak dolenjskih vinogradara. U tome i uspijevaju, prvenstveno zajedničkim nastupom na tržištu, promocijom te ujednačavanjem kvalitete vina.

Podrumari Kmečke zadruge Krško z.o.o. u suvremenom i lijepom podrumu nastoje proizvesti vina koja će se svidjeti sve zahtjevnijem tržištu i spadaju u viši cjenovni razred. Kapacitet podruma iznosi 4 milijuna litara. Godišnje se proizvede 1,5 milijuna litara vina, od kojih je 90 % cviček PTP, a ostalo su domaća i vrhunska vina iz Sremiča.

Najznačajnije vino svakako je cviček PTP, prava vinska posebnost. Proizvodi se od crnih (frankovka, žametna črnina) i bijelih sorti grožđa (kraljevina, laški rizling, žuti plavac, zeleni silvanac). Naime, osim toskanskog chiantija, cviček PTP jedino je vino na svijetu proizvedeno od crnih i bijelih sorti grožđa. Cviček PTP s prepoznatljivom crvenom etiketom na kojoj se nalazi motiv starog dvorskog podruma, vrlo je poznat među Slovencima. Odlikuje se niskim udjelom alkohola, ugodnom kiselinom i ljekovitošću.

Cviček PTP kroz godine se u praksi oblikovao u priznato i cijenjeno vino, ali u zakonodavstvu nije pronašao svoje mjesto i zaštitu. Potreba za zakonskom zaštitom vina cviček PTP pokazala se nakon prve obnove vinograda, kada su kvalitetni i obrađeni s većim troškovima teško konkurirali bitno jeftinijima.

Dolenjci su napokon uspjeli zaštititi svoj cviček PTP tek 22. veljače 2001. godine, kada je Državni zbor prihvaćanjem izmjena i dopuna Zakona o vinu zaštitio ovo vino oznakom priznatog tradicionalnog naziva (PTP) i tako zaključio dugogodišnje napore dolenjskih ljubitelja cvička PTP da dokažu da pravi cviček PTP može biti samo onaj s desne obale Save, odnosno iz Dolenjskog vinogorja.